Prva mobilnost

Putovanje

U kasnim večernjim satima 6. 10. 2018. krenuli smo na dug put! Oboružani hranom, pićem, dobrom glazbom i prijenosnim punjačima, spremni na petnaestak sati u autobusu. Dobrog raspoloženja nije nedostajalo!

Dolazak

Nakon 15 sati putovanja, konačno smo stigli! Naši domaćini dočekali su nas prema svojim običajima i odmah smo se osjećali dobrodošlo!

Prvi dan mobilnosti 8.10.2018.

Tvrtka BELDAS, Kardam

Tvrtka BELDAS u Kardamu, 5 km od General Tosheva, tradicionalna je obiteljska tvrtka u vlasništvu 3 brata i njihovih obitelji. Obrađuju 900 ha zemlje i proizvode kukuruz, pšenicu, leću, slanutak, suncokret, repicu i dr., dok količina kultura koje uzgajaju ovisi o godini. Zemlja koju obrađuju je u zakupu jer je tako isplativije.

Zemlja (črnozem) je različita od zemlje u Slavoniji, humusna je, rahla i tamno crne boje, te je lakša za obradu, kako smo se i sami uvjerili. Zbog toga se povećava i brzina rada strojeva (10-12 km/h) kod oranja. Podrivaju na 70 cm.

Od štetnika najviše im problema stvara gusjenica na uljanoj repici.

Budući da nemaju pristup podzemnim vodama, navodnjavanje ovisi o padalinama. Podzemne vode se nalaze na dubini od 300 – 350 m ispod tla.

U sklopu tvrtke nalazi se i skladište sredstava za zaštitu bilja, podna vaga i meteorološka stanica

Usporedba mehanizacije – video

Testiranje moderne mehanizacije – video

Tvrtka AgroMaster, Dobrich

Tvrtka se od 1992 bavi isključivo selekcijom i trgovinom sjemena. Zanimljivo je što surađuju sa sjemenskim institutom Osijek, te su prva tvrtka koja je donijela hrvatsku sortu pšenice Tika taka u Bugarsku. 2003. godine tvrtka je kupila strojeve za sušenje, doradu i selekciju.

Kukuruz suše u klipu do 14% vlage, te ga krune i suše do 12% na maksimalnoj temperaturi od 39 do 42 °C. Nakon toga slijedi kalibriranje na 4 frakcije i tretiranje fungicidima ili insekticidima. Samo dvije tvrtke u Bugarskoj imaju dozvolu za plombiranje sjemena, a Agromaster je jedna od njih.

Drugi dan mobilnosti 9.10.2018.

Tvrtka AGRISS Ltd.

Tvrtka Agriss se bavi proizvodnjom hrane za koke nesilice. Sa radom su počeli 1990. do sada su sve mehanizirali te je rad sveden na minimum ljudskoga rada. Sami proizvode kukuruz, pšenicu, suncokret, soju i ostale žitarice potrebne za preradu. Mjesečno proizvedu 27000 tona hrane. Imaju 3 silosa sa zapremninom 3 000 tona.

Posjeduju farmu sa 250 000 kljunova. Uzgoj koka je u dva sistema – kavezni 8od 6 etaža) i podni, ali se radi dobrobiti planira sve promijeniti u podni. Imaju svu kontrolu nad bolestima, kvaliteti hrane i jaja po FAO deklaraciji.

Na praksi smo upoznali put obrade, sušenja, dopreme, čišćenja i mljevenja u svrhu dobivanja smjese za hranidbu nesilica i pilića

Najbitnija stvar ove proizvodnje je ta da su svi proizvodi prirodni i neškodljivi životinji te su time iznimne kvalitete za konzumaciju!

Treći dan mobilnosti 10.10.2018.

Poljoprivredni institut Dobrudja

Iza drugog svjetskog rata država osnovala kod grada Dobricha u sklopu instituta pokusna polja. Odlukom vlade 8.3.1951. godine institut je prebačen u današnje prostorije.Dobili su 22 hektara državne zemlje na upotrebu za potrebu instituta.

Institut se svojim radom dijeli na 2 sektora to su znanstveni i proizvodni. U znanstveni sektor djeluju: zavod za žitarice leguminoze, zavod za suncokret i zavod za agrotehniku, dok u sektoru prizvodnje djeluju zavodi za proizvodnju bilja, te zavod za uzgoj životinja (krave i ovce).Glavne zadaće instituta su selekcija novih sorti,razvoj otpornih i tolerantnih sorti na bolesti i štetnika, razvoj sorti otpornih na herbicide ,uzgoj visoko prinosnih i visoko kvalitetnih sorti.

Na institutu radi velik broj stručnog osoblja-profesora, asistenata i stručnog osoblja.Institut pruža mogućnosti specijalizacije tj. doktorata gdje mogu postojat svoja istraživanja.Osim suradnje sa vlastitim institucijama, surađuju i s tvrtkama iz drugih okolnih državama te sa Francuskom,Španjolskom,Iran, Kazahstan gdje ispituju ponašanje u različitim klimatskim uvjetima.

Prezentacija o Institutu- video

Četvrti dan mobilnosti 11.10.2018.

Poljoprivredni institut Dobrudja -laboratorijski centar

U sklopu instituta nalazi se i kompleks laboratorija gdje se obavljaju razna istraživanja i pokusi. Laboratoriji su opremljeni starom ali kvalitetnom tehnikom.U sklopu kompleksa nalazi se laboratorij za in vitro uzgoj biljaka sa haploidnim(polovičnim)brojem kromosoma.

U Institutu – video

Posjetili smo i iagro kemijski laboratorij na kojem se radi na usvajanju hranjiva,razlaganju hranjiva u tlu te najpristupačnijim oblicima hranjiva.Ima i laboratoriji za elektroforezu i određivanja gena-alele kromosoma različitih sorti pš. ječma.

Vezano uz kompleks je i laboratorij za pečenje kruha gdje se proučava kvaliteta krušnih sorti pšenice.

Testiranje krušnih sorti pšenice u Institutu

Komore za ispitivanje otpornosti sorti na hladnoću, a u nastavku se nalazi i kompleks staklenika gdje se ispituje otpornost-tolerantnost sorti na bolest.

Peti dan mobilnosti 12.10.2018.

Tvrtka Agriss Ltd. poslovna jedinica za uzgoj biljaka-ratarstvo, SPASOVO

Posjet ratarskom djelu tvrtke Agriss u sklopu koje se nalazi veliki broj podnih skladišta,kompletna mehanizacija za obradu tla i uzgoj žitarica (kukuruz,pšenica,suncokret,leća.)

Također proizvode i sjemensku robu za žitarice. U tijeku je žetva kukuruza koju smo popratili te sudjelovali u njoj.

Priprema za uzorkovanje

AgriSS proizvodi vlastitu hranu koju koristi u ishrani koka nesilica,jednodnevnih pilića te time dobivaju zatvoreni krug proizvodnje.

Od mehanizacije koriste isključivo John Deere, posjeduju 18 suvremenih traktora i 4 kombajna,

Zaključak: U posjetu tvrtci Agriss Ltd smo mogli vidjeti suvremenu mehanizaciju za izvršavanje kukuruza te za obradu tla. Naučili smo kako se uzima uzorak robe te kako pravilno skladišti ista. Upoznali smo se s njihovim standardima, zakonima i propisima u poljoprivredi.

Uočili smo da nemaju kanala na poljima, jer im je zemlja dosta suha i nema viška vode.

Ono što smo prvi put vidjeli je vjetrozaštitni pojas (od drveća) između tabli kojim štite kvalitetan humus kako ga vjetar ne bi raznio, budući da je prilično vjetrovito područje.

Šesti dan mobilnosti 15.10.2018

Gospodarstvo Alfa Agro Export E.o.o.d , vlasnik Kosta Kostor, General Toshevo

Poljoprivredno gospodarstvo sa uzgojem kukuruza, pšenice,suncokreta i lavande na ukupno 35 hektara zemlje.

Lavanda se uzgaja od 2016. godine na površini od 10 ha. Nasad lavande je vlasnik odlučio imati 25 godina na način da svakih 7 godina obnovi usjev rezidbom stabljika i tako ne iscrpi nasad. Trenutni nasad star je 2 godine – berba cvijeta obavlja se jednom godišnje u 6.mjesecu, kada je cvijet lavande suh, a sjemenka potpuno sazrila. Bez pčela nema uzgoja lavande, ali vlasnik nema svoje pčele nego surađuje sa okolnim pčelarima

Nasad lavande i mehaničko uklanjanje korova na uvratinama

Tijekom prakse smo na površini od 5ha mehanički uklanjali korov na uvratinama, te se prvi put upoznali s mehanizacijom za rad s lavandom.

Trenutni nasad star je 2 godine. S 1000 m2 dobije se 1 kg sjemenki, a najveći prinos lavanda daje u 8 godini. Međutim, tada se treba skraćivati vijek nasada na 20 godina.

Rad s mehanizacijom – Belarus – video

Od štetnika na lavandi štetu rade jedino cvrčci (karate Zeon) u pojedinim godinama – prenose viruse.

Od korova najveći problem pravi slak, obavlja se međuredna kultivacija, dok se bolesti rijetko javljaju.

Za 1 ha potrebno je 22 000 reznica a cijena jedne reznice je oko 0,40 EUR. Zarada sa 1ha je 10 000 EUR.

Za kvalitetan prinos potrebna je gnojidba dušikom na početku vegetacije, te kasnije NPK, 20:20:20

Praksa u polju – video

Upoznavanje s kvalitetom zemlje i razlikama na susjednoj tabli i razgovor s mentorom/vlasnikom.

Naučili smo kako je uzgoj lavande jedan od najboljih primjera održivog razvoja. Prodaja lavandinog cvijeta donosi zaradu vlasniku dok pčele oprašuju istu,te stvaraju med, ali također je bitno naglasiti da su pčele jako bitne za eko sustav.

“Kada bi pčele iznenada nestale, svijet kakav poznajemo nestao bi zajedno s njima za 4 godine” Albert Einstein

Sedmi dan mobilnosti 16.10.2018

Mliječna farma Pohl Agrar Company, Krasen

Predstavlja dio Njemačke kompanije koje ima farme u Njemačkoj, Ukrajini, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, te u Rusiji, a ova farma predstavlja dio novog postrojenja koje će za dvije godine imati maksimalnu produkciju mlijeka

Farma je započela prije 4 godine još uvijek je u dogradnji i izgradnji, nalazi se na mjestu bivšeg aerodroma.

Sastoji se od dvije hale i imaju četiri odjeljka gdje se smještaju životinje po kategorijama, kapacitet je 1200 grla i svaka staja 680 ležišta. Imaju samo Holstein-frizijsku pasminu goveda.

U samom završetku gradnje je novo izmuzište rotolaktor, sa 72 stajna mjesta prema najmodernijim principima, što uključuje kompjuterizirani nadzor svih procesa mužnje, raspoznavanje (putem ogrlice), količinu mlijeka, zoo-higijenski nadzor, broj somatskih stanice i detekciju potencijalnih poremećja (od mastitisa do pojave estrusa i sl.)

Rotolaktor

Rade 300 hektara zemlje, te imaju duple usjeve.

Jedna krava proizvede preko 30L mlijeka na dan, a cijena im je veća od europskog prosjeka, proizvode za tvrtku Danone.

Trenutno im je u funkciji izmuzište riblja kost sa 12 stajnih mjesta, zbog čega je mužnja organizirana u tri smjene.

Mentor pri objašnjavanju principa rada modernog rotolaktora

Tijekom prakse naučili smo razlikovanje dva tipa izmuzišta (riblja kost i rotolaktor), prepoznati pasminu, razlike u smještajnom kapacitetu staja po kategorijama, uočiti prednosti i nedostatke te dvije vrste izmuzišta.

Osmi dan mobilnosti 17.10.2018

Farma krava Roles AD

Farma je počela s radom 1995. godine ratarska i stočarska proizvodnja, te proizvodnja sira.

U razgovoru s vlasnicom

SIRANA:

Ovaj vrtuljak zahtijeva JavaScript

Osim krava, na farmi proizvode i sir. Prošli smo cijeli proces proizvodnje sira, od pravilnih postupaka s mlijekom u smislu pripreme, homogenizacije, pasterizacije, dodavanja tzv maja-kultura, fermentacije, cijeđenja i salamurenja, te zrenja kao završnog procesa. Cijeli procesa odvija se po određenom ključu, a nakon 40 dana sir se može konzumirati. Za 1 kg sira je potrebno 5L mlijeka. Većinu mlijeka koje se proizvede koriste za proizvodnju sira, a za potrebe farme proizvode i krmiva na oko 2000ha.

Farma ima jednu staju zatvorenog tipa, te dva objekta podijeljena u nekoliko grupnih boksova.

Farma krava i obavljanje uobičajenih poslova

Radovi na farmi krava – video

Posebno imaju teličnjake za tzv. hladni uzgoj. U objektu za mliječne krave lijevo i desno od centralnog hodnika nalaze se stajališta za držanje na vezu, ali samo u trenutku mužnje.

Telad već od 1 dana starosti

Hranidba

Farma je kapaciteta 400 grla, od čega 200 muznih u laktaciji, 150 junica i oko 50 teladi.

Tijekom prakse smo naučili raspoznavati način mužnje na stajnom mjestu pomoću muznih jedinica koje se priključuju na mljekovod, te ga razlikovati od dva prethodno upoznata načina mužnje (riblja kost i rotolaktor).

Provodili smo ručnu mužnju. Krave se inače kod njih muzu dva puta dnevno i daju oko 3000 l mlijeka na dan.

Priprema za mužnju i sama mužnja

Provođenje vježbi ručne mužnje – video

Većina nas ima prvi put priliku musti. Mužnju obavljamo uz nadzor, pomoć i prethodnu pripremu krave.

Skladištenje, mehanizacija, razgovor s mentorom i isprobavanje.

Deveti dan mobilnosti 18.10.2018

Tvrtka Ester Oil Nachevi, General Toshevo, vlasnik Dobrin Nachev

Tvrtka radi i trguje esencijalnim uljima sa sadnicama lavande te sjemenkama kopra. Od esencijalnih ulja rade ulje lavande, stolisnika, kopra, kadulje i matičnjaka. Godišnje proizvode oko 10 tona ulja lavande. Prvi su u ovom dijelu Bugarske počeli sa uzgojem lavande u 2000. godini. Tvrtka u sezoni zapošljava 170 radnika dok stalnih radnika u pogonu destilerije ima 13.

Površina pod lavandom je 60 ha, stolisnika 14ha, kadulje 20ha, oko 5 ha pod koprom. Ulje stolisnika je najskuplje ulje te se koristi u medicinske svrhe. Proizvodi se u 3 tipa: plavo, zeleno i žuto, ovisno o koncentraciji. Ostatke biljne mase koristi se za proizvodnju humusa za obogaćivanje vlastite zemlje.

Sadnice lavande proizvode za prodaju u strukama od 25 komada, gdje ih strojno podrivaju iz zemlje, a radnici ih ručno pakiraju.

Strojno podrivanje

Pakiranje sadnica lavande

Podrivanje – video

Lavanda koja ide u preradu za ulje otprema se u specijalnim prikolicama koje se dovoze do poklopca preko kojeg se pušta vodena para. Zatim slijedi sustav kondenzacije, zatim se odvaja voda od ulja i ulje se sprema u inox posude.

Vidjeli smo cjelokupan postupak proizvodnje eteričnog ulja, te svu potrebnu mehanizaciju. Ovdje imamo jako dobar primjer kako smanjiti upotrebu mineralnih gnojiva i time uštedjeti nešto novca. Također ovo je tvrtka koja posjeduje tzv. zatvoreni ciklus, od same sirovine do gotovog proizvoda plus organsko gnojivo.

Tvrtka Roles – uzgoj lavande

U sklopu tvrtke Roles uzgaja se i lavanda. Trenutno posjeduju 20ha površina pod lavandom, a planiraju povećati na 30 ha.

Na jednom njihovom polju lavande od 10 ha koje je u nultoj godini vršili smo podsađivanje, kako bi se u narednoj godini mogla provesti prva žetva.

Podsađivanje lavande – video

U nultoj godini najveći problem predstavljaju korovi, ponajviše poljski slak.

Reznice lavande sadili smo na 30 cm razmaka u redu, dok je međuredni razmak 140cm.

I vlasnica tvrtke je ponovno bila s nama i vrijedno nam pomagala. A i leptir je tu!

Nakon 4 godine na jednom dekaru (desetina hektara, mjerna jedinica koja se najčešće koristi u Bugarskoj) prinos ulja bude 8-9 kg, s tim da je cijena 1 kg oko 125 EUR.

Nakon posla, zasluženo smo si ubrali po struk lavande!

Deseti dan mobilnosti 19.10.2018.

Pogon za proizvodnju soka od jabuke, General Toshevo

Plodovi jabuke druge i treće klase zaprimaju se na ulazu te se važu radi praćenja proizvodnje

Slijedi pranje plodova nakon čega plodovi idu u prešu tj. stroj koji cijedi sok

Stroj odvaja suhu tvar (trop) koji se kasnije koristi za ishranu životinja

Zatim sok prolazi kroz cijevi na temperaturu od 80 celzijevih stupnjeva te se pakira po 3 litre.

Cijena jednog takvog soka je 4.5 do 5 kuna

ZAKLJUČAK

Vidjeti takav pogon bilo je jako zanimljivo, iako takvih pogona ima i u Hrvatskoj, ali ipak smo neke male sitnice mogli uočiti da se razlikuju… Vidjevši način rada u Bugarskoj možemo reći da oni ipak vode više računa o ostacima odnosno nusproizvodima proizvodnje soka od jabuke… Te takve pozitivne stvari trebamo “pokupiti” od njih i provoditi takvu pozitivnu politiku i kod nas

Create your website with WordPress.com
Započnite
%d blogeri kao ovaj:
search previous next tag category expand menu location phone mail time cart zoom edit close